SAD: Afroamerikanci zahtijevaju financijsku reparaciju zbog ropstva svojih predaka
Potomci robova zahtijevaju da im se isplati 777 tisuca bilijuna dolara (777 000 000 000 000 000 ili 777 milijuna milijardi dolara) u ime reparacije zbog toga sto su njihovi preci bili tretirani kao stvari, a ne kao ljudi punih 400 godina. Od 1450. do 1850. najmanje je 12 milijuna Afrikanaca dopremano brodovima iz Afrike preko Atlanskoga oceana prvenstveno u kolonije Sjeverne i Juzne Amerike. Gotovo da nijedna druga skupina naroda nije nikad toliko dugo bila izlozena ogromnim patnjama .
Zato su potomci robova pokrenuli peticiju na kojoj treba sakupiti 50 000 potpisa u svakoj saveznoj drzavi SAD-a. Oganj ove akcije je snazan. Jedan od zagovornika reparacije je u ovom smislu izjavio: "Mi jos uvijek osjecamo ucinke ropstva. Bijela zajednica moze prenositi bogatstvo na svoje potomke, a mi na svoje prenosimo samo siromastvo." Peticija ce biti predstavljena javnosti prigodom Svjetskoga marsa za reparaciju 15. rujna 2003. godine.
Plakat koji oglasava prodaju 250 africkih robova
S druge strane se SAD nisu nikad formalno ispricale zbog toga sto su sudjelovale u trgovini robljem. Ne samo to. Bijeli republikanci cak idu tako daleko da arogantno "dokazuju" da navodno nijedna odredena skupina nije odgovorna za zlocin ropstva, te da se toboze nijedna skupina nje okoristila ucincima ropstva. Njima se pridruzuje nelegalni predsjednik Bush koji ne zeli cuti niti za ispriku , a kamoli za reparaciju. On samo porucuje po svojem glasnogovorniku da ova tema moze "odvratiti pozornost od svjetskih problema i jos dodatno podijeliti naciju".
Ali SAD nisu jedini sudionici ovoga po svoj prilici najsramotnijega zlocina u svjetskoj povijesti. Uspostavljeni organ, koji se zove " Komisija za istinu o reparaciji i reparacijama africkoga svijeta", na svojoj prvoj konferenciji u Accri (Gana) donio je deklaraciju u kojoj se kaze da ce se novac potrazivati i od onih nacija Zapadne Europe koje su sudjelovale u trgovini robovima i okoristile se njome. Taj je organ napravio i plan o tome da se uspostavi tim pravnika iz Afrike i dijaspore, koji ce potraziti sva legalna sredstva da se skupi novac od zemalja zapadnog dijela Europe i SAD-a. Ovaj ce tim isto tako odrzavati stalne veze s Medunarodnim sudom pravde, Ujedinjenim narodinma i Organizacijom africkoga jedinstva.
Povijesno gledano, pokret za reparaciju roden je krajem sezdesetih godina prosloga stoljeca, a ideja je dosla iz glave jednog Nigerijca. Njegovo je ime Dr. Omari Ibadelwe.
NAPOMENA: Suprotno uobicajenom mnijenju o tome da ropstvo danas vise ne postoji, sad treba iznijeti na vidjelo cinjenicu da ropstva ipak ima jos i danas u zapadnom dijelu Afrike i Sudanu.